Showing 1-20 of 45 items.

Kāf. Tako Mi Kur"ana slavnog,

oni se čude što im je došao jedan od njih da ih opominje, pa, nevjernici, govore:"To je čudna stvar:

zar kad pomremo i zemlja postanemo…? Nezamisliv je to povratak!"

Mi znamo šta će od njih zemlja oduzeti, u Nas je Knjiga u kojoj se sve čuva.

Oni, međutim, poriču Istinu koja im dolazi i smeteni su.

A zašto ne pogledaju nebo iznad sebe? – kako smo ga sazdali i ukrasili i kako u njemu nema nereda!

A Zemlju smo rasprostrli i po njoj nepomična brda pobacali i dali da iz nje niče raznovrsno prekrasno bilje,

da bi razmislio i opomenuo se svaki rob koji se Gospodaru svome obraća.

Mi s neba spuštamo vodu kao blagoslov, i činimo da, uz pomoć njenu, niču vrtovi i žito koje se žanje

i visoke palme u kojih su zameci nagomilani jedni iznad drugih,

kao hranu robovima, i Mi njome oživljavamo mrtav predjel; takvo će biti i oživljenje.

Prije njih poricali su narod Nuhov, i stanovnici Ressa, i Semud

i Ad, i narod faraonov, i narod Lutov,

i stanovnici Ejke i narod Tubba"; svi su oni poslanike lažnim smatrali i kaznu Moju zaslužili.

Pa zar smo prilikom prvog stvaranja malaksali? Ne, ali oni u ponovno stvaranje sumnjaju.

Mi stvaramo čovjeka i znamo šta mu sve duša njegova haje, jer Mi smo njemu bliži od vratne žile kucavice.

Kad se dvojica sastanu i sjednu jedan s desne, a drugi s lijeve strane,

on ne izusti nijednu riječ, a da pored njega nije prisutan onaj koji bdije.

Smrtne muke će zbilja doći – to je nešto od čega ne možeš pobjeći

i u Rog će se puhnuti – to je Dan kojim se prijeti –